| pet | sub | ned | |
| Zagreb |
![]() 3-10 |
![]() 1-9 |
![]() 2-12 |
| Rijeka |
![]() 3-13 |
![]() 2-13 |
![]() 3-14 |
| Split |
![]() 5-13 |
![]() 4-15 |
![]() 5-17 |
| Osijek |
![]() 3-9 |
![]() 3-6 |
![]() 2-10 |
| Dubrovnik |
![]() 7-13 |
![]() 7-14 |
![]() 8-16 |
Nacionalni park Mljet
ocjene korisnika
I vi možete ocijeniti ovo odrediÅ¡te ako se registrirate. Ukoliko ste veÄ registrirani korisnik, prijavite se.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet Å¡irom svijeta. Veliko jezero povrÅ¡ine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero povrÅ¡ine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojim tajnama privlaÄe prirodoslovce, te i druge znatiželjnike i zaljubljenike u prirodu razliÄitih profesionalnih i osobnih usmjerenja.
Bujna vegetacija otoka, poglavito podruÄja Nacionalnog parka, pribavila je Mljetu atribut "zelenog otoka". Danas na Mljetu raste Äak pet razliÄitih tipova Å¡uma. Ostaci mediteranske praÅ¡ume, izvorne Å¡ume crnike, prisutni su samo fragmentarno, a najbolje su oÄuvani kao niska Å¡uma panjaÄa u predjelu Velika dolina. U drugim podruÄjima ta je Å¡uma nadomjeÅ¡tena makijom, garizima, kamenjarima, te prostranim Å¡umama brzorastuÄeg alepskog bora koji je preuzeo primat nad biljnim vrstama drugaÄijeg senzibiliteta. Uz Å¡ume, bioloÅ¡ki su osobito znaÄajna i neka druga staniÅ¡ta: priobalne pjeÅ¡Äane dine, strme i visoke obalne stijene kao i one u unutraÅ¡njosti otoka, te bilje obalnih grebena.
SpecifiÄnost faune Mljeta je odsutnost zmija otrovnica poradi prisutnosti indijskog mungosa. Dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i Å¡est vrsta guÅ¡tera. Njima se hrani i na Mljetu najveÄa dnevna grabljivica, orao zmijar. TakoÄer je izuzetno bogatstvo ptica pjevica. U Å¡umama nalazimo i neke ptice koje su rijetke na otocima, poput Å¡ojke, sive muharice i Å¡umskog zviždaka.
Tu živi i sivi puh kojeg sve viÅ¡e potiskuje mediteranski Å¡takor, a malobrojnim obraÄenim poljima sve viÅ¡e gospodari divlja svinja, novi stanovnik otoka. Vode Mljeta, joÅ¡ i danas poznate kao oceanografski živo podruÄje, nekad su bile omiljeno obitavaliÅ¡te sredozemne medvjedice. Uprava Nacionalnog parka nada se da Äe svojim buduÄim nastojanjima ponovno uspjeti naseliti ovog ugroženog sisavca u vode zaÅ¡tiÄenog akvatorija.